preskoči na sadržaj

Ekonomska i upravna škola Osijek

Login
Udžbenici 2023./2024.

ekonomist

upravni referent

poslovni tajnik

Državna matura

PRIRUČNIK ZA PRIJAVU ISPITA DRŽAVNE MATURE

KALENDAR I VREMENIK PROVEDBE ISPITA DRŽAVNE MATURE (prvi rok 23./24.)

KALENDAR I VREMENIK PROVEDBE ISPITA DRŽAVNE MATURE (drugi rok 23./24.

Detaljne informacije u vezi s postupkom prijava na visoka učilišta, www.studij.hr 

Preuzmite označivač stranica

ŠKOLSKO ZVONO

 

ŠKOLSKE NOVINE

EKOOS

Predstavljanje škole

Online predstavljanje

Letak

Promo plakat

Korisni linkovi

 

 

 

Brojač posjeta
Ispis statistike od 29. 1. 2016.

Ukupno: 626608
Ovaj mjesec: 5384
Ovaj tjedan: 746
Danas: 137
Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
DAN GLAGOLJICE
Autor: Administrator , 22. 2. 2018.

Dan hrvatske glagoljice inicijativa je Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti, Maticom hrvatskom, Staroslavenskim institutom, Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu i Društvom prijatelja glagoljice, a bit će svečano proglašen danas 22. veljače 2018. godine.
Povodom obilježavanja dana kada je 22. veljače 1483. godine tiskana prva hrvatska knjiga Misal po zakonu rimskoga dvora, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje(IHJJ) ove je godine odlučio pokrenuti manifestaciju Dan hrvatske glagoljice radi popularizacije jednog od najprepoznatljivijih obilježja hrvatske pismenosti i kulture, ističe ravnatelj Instituta Željko Jozić.

 


Misal po zakonu rimskoga dvora prva je tiskana hrvatska knjiga, a ujedno je i prvi misal u Europi koji nije tiskan latinicom i latinskim jezikom. Ta hrvatska inkunabula otisnuta je dvobojno: crnom i crvenom bojom i to samo 28 godina nakon tiskanja Gutenbergove Biblije. Upravo je taj nadnevak ocijenjen najprikladnijim za promicanje tog dijela hrvatske pisane i kulturne baštine.
 

U povijesti pismenosti na području jugoistočne Europe poznato je postojanje više tipova glagoljaškog pisma, koje datira još iz 9. stoljeća, a jednako tako poznato je da je uglata glagoljica nastala i razvijala se isključivo na hrvatskome govornom području. Hrvatska glagoljica ima dugi i zanimljivu povijest dugi više od tisuću godina. Hrvati koji su rabili glagoljicu bili su jedini narod u Europi koji je dobio posebnu dozvolu pape Inocenta IV. (1248.) za uporabu vlastitog jezika i tog (glagoljaškog) pisma u liturgiji. Glagoljica je fonološko pismo sastavljeno u drugoj polovici 9. stoljeća za Slavene u Moravskoj za koje su stručnjaci složni da je djelo jednog čovjeka Konstantina Ćirila. Dobila je ime po četvrtom slovu glagoljǫ, što znači govoriti. Prema prva dva slova taj se grafemski sustav naziva se azbukom. Glagoljica je pismo kojim su se služili Hrvati, ali i drugi slavenski narodi (koristila se u Moravskoj, Češkoj, Panoniji, Bugarskoj, Makedoniji, Bosni, Rusiji, Hrvatskoj). U 12. stoljeću glagoljica je izišla iz upotrebe u većini slavenskih zemalja osim iz Hrvatske, gdje se dalje razvijala u narednim stoljećima. Hrvati su izumili vlastite inačice glagoljice koje su kasnije u 14. stoljeće prenijeli u tisak pod nazivom uglata glagoljica, a kasnije stvorili i kurzivnu glagoljicu. 

 





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju